VLADA I SKUPŠTINA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE U MANDATU 2014.-2018. – IMALI SVE PREDUVJETE ZA ODLIČNE REZULTATE A ZAVRŠILI MEĐU NAJLOŠIJIM

Vlast u ŽZH specifična je u bh. okvirima, s obzirom da su to jedina skupština u kojoj većinu ima samo jedna stranka i jedina vlada u kojoj su svi članovi vlade iz jedne stranke. Dakle, pri formiranju vlasti i vršenju preuzetih obveza nisu imali mađustranačkih i međunacionalnih problema, kojima domaći političari, u pravilu, pravdaju svoja kašnjenja i loše rezultate. No, bez obzira na to kasnili su, a rezultati su im daleko od dobrih. Snažna skupštinska većina i monolitna vlada, idealni za provođenje reformi, u cilju poboljšanja kvalitete života građana, ostali su neiskorišteni. Statistički podatci govore da se naprosto nije radilo dovoljno. Sve ostalo, uključujući i sve intenzivniji odlazak mladog i radnosposobnog stanovništva iz svog rodnog kraja, prema uređenim, razvijenim, zaista demokratskim zemljama, logična je posljedica.
PO SKORO SVIM PARAMETRIMA AKTUELNI SAZIV SKUPŠTINE ŽZH, U MANDATU 2014-2018., JE OSTVARIO ZNATNO LOŠIJE REZULTATE, OD SVOJIH PRETHODNIKA, U MANDATU 2010.-2014.
INTENZITET RADA SKUPŠTINE ŽZH, KOJI NI U PRATHODNOM MANDATU NIJE BIO ZADOVOLJAVAJUĆI, U AKTUALNOM JE  PAO ZA SKORO TREĆINU. Za (nepune) 4 godine mandata (do 30.06.2018.), pored konstitutivne, održano je svega 28 redovnih sjednica, te, 3 izvanredne. Pri tomu, sve ove sjednice zajedno, trajale su svega 43 sata, odnosno vremenski ekvivalent 5 i po osmosatnih radnih dana.
PRODUKTIVNOST JE, U ODNOSU NA PRETHODNI MANDAT, PALA ZA 17%. Skupština ŽZH se sa skupštinama PK i Kantona 10, nalazi u skupini županijskih skupština koje su u aktualnom mandatu razmotrile manje od 200 mjera. Dok su skupštine ZDK, BPK, TK i ZDK imale 2 do 3 puta bolje rezultate, a Skupština KS čak više od 5 puta.
BROJ ZAKONA JE TAKOĐER ZNAČAJNO PAO – ZA 13% – ALI JE ZBOG IZUZETNO LOŠE REALIZACIJE ZAKONA VEĆINE DRUGIH ŽUPANIJSKIH SKUPŠTINA, SKUPŠTINA ŽZH, PO OVOM PARAMETRU, TREĆA NA ŽUPANIJSKOJ LISTI. Od 48 zakona, koliko je, u toku aktualnog mandata usvojila Skupština ŽZH, više su, u ovom razdoblju, ostvarile jedino skupštine TK (91) i KS (82).
ZA RAZLIKU OD PRETHODNOG MANDATA U KOME JE USVOJENA VRLO ZNAČAJNA STRATEGIJA RAZVOJA ŽZH, U AKTUALNOM MANDATU, SKUPŠTINA ŽZH NIJE USVOJILA NITI JEDNU STRATEGIJU. 4 godine zaredom  je, svojim programima rada, planirala usvajanje Strategije proizvodnje hrane i mogućnosti proizvodnje zdrave hrane u ŽZH, ali do realizacije nije došlo.
SKUPŠTINA ŽZH, U AKTUALNOM MANDATU, NIJE ODRŽALA NITI JEDNU TEMATSKU SJEDNICU, DOK IH JE U PRETHODNOM ODRŽALA DVIJE. Neodržavanjem tematskih sjednica, Skupština ŽZH nedovoljno koristi sve mehanizme koji joj stoje na raspolaganju i pomoću kojih bi mogla lakše sagledati probleme, usredotočiti društvenu energiju i iznaći rješenja za otklanjanje ili bar ublažavanje najznačajnijih problema građana.
SKUPŠTINA IMA PROBLEM SA GOTOVO SVAKIM ASPEKTOM PLANIRANJA SVOG RADA. Kašnjenja su ogromna – programi rada za prve dvije godine mandata su čak usvojeni tek nakon završetka prve polovine godina na koju se odnose. Sadržaj im je vrlo skroman i ne odgovara potrebama građana ove županije. A realizacija naprosto do kraja obesmišljva njihovo postojanje – po godinama to izgleda ovako: u 2015. realizirano je 12 od 63 planirane mjere, u 2016. 10 od 68, u 2017. 19 od 61, u prvoj polovini 2018. 7 od 47.
I PORED ZANEMARIVOG VREMENA UTROŠENOG NA RAD I KRAJNJE SKROMNIH REZULTATA TOG RADA, ZASTUPNICI SKUPŠTINE ŽZH NE ODRIČU SE SVOJIH PRIVILEGIJA. 10 od 23 zastupnika Skupštine ŽZH je profesionaliziralo svoj status u Skupštini, tj. imaju  status zaposlenih i primaju punu plaću po ovom osnovu. Još 10 primaju tzv. „dopunu do pune plaće“. A 3 zastupnika Skupštine ŽZH koji su izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH, u ovom parlamentu su i profesionalizirali svoj status. I još uvijek nema nikakvih naznaka o ukidanju tzv. „bijelog kruha“.
AKTUALNI MANDAT U ŽZH OBILJEŽILO JE, IZMEĐU OSTALOG, KRŠENJE USTAVNIH PRAVA KONSTITUTIVNIH NARODA NA RAVNOPRAVNOST, UNUTAR SKUPŠTINE OVE ŽUPANIJE. Aktualni mandat se približava svom kraju a da u Skupštini ŽZH još uvijek nije imenovan potpredsjednik iz srpskog naroda, što se čitavo vrijeme pravda navodnim „pravnim problemima“, mada je upravo odbijanje da se izabere potpredsjednik, osim što je politički, i svojevrstan pravni problem – jer se time krši i važeći Poslovnik i Ustav ŽZH koji je amandmanima iz 2011. usuglašen sa Ustavom Federacije i BiH, u kontekstu ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Ravnopravnosti, koje je zastupljenost izabranih predstavnika svih naroda u rukovodstvu institucija vlasti značajan simbolički čin. Podsjetimo i da je u prethodnom mandatu vlast takođe onemogućila imenovanje članova rukovodstva Skupštine iz druga dva konstitutivna naroda, ustvrdivši da nisu ispunjeni uvjeti za formiranje klubova naroda i istrajavši na stavu koji je predstavljao direktno kršenje i Poslovnika i Ustava, ali i dobre političke prakse iz prethodnog razdoblja u radu Skupštine ŽZH.
VLADA ŽZH, U AKTUALNOM JE MANDATU IMALA UBJEDLJIVO NAJNIŽI INTENZITET RADA, OD SVIH ŽUPANIJSKIH VLADA. Održano je svega 115 sjednica, što je skoro dvostruko manje od propisanog Poslovnikom, koji predviđa održavanje jedne sjednice tjedno. Vlada USK je, u istom razdoblju, održala čak 3 puta više sjednica.
REZULTATI RADA SUKLADNI SU POKAZANOM INTENZITETU. Vlada ŽZH je, uz Vladu K10 (koja ima još malo nižu produktivnost), na dnu županijske ljestvice, po ovom parametru. To su jedine vlade koje su razmotrile manje od 2000 mjera za (nepune) 4 godine aktaelnog mandata.
VLADA ŽZH JE, U AKTUALNOM ČETVEROGODIŠNJEM MANDATU DONIJELA SVEGA 1 STRATEGIJU. A U REALIZACIJI ZAKONA PRIMJETAN JE NAJZNAČAJNIJI PAD U ODNOSU NA PRETHODNI MANDAT. 48 ukupno, u aktualnom mandatu, utvrđenih različitih zakona (43 u prijedlogu i 5 u nacrtu), za 20 je manje od konačnog rezultata Vlade ŽZH u prethodnom mandatu. Pri tomu, od 48 utvrđenih zakona, tek 21 je novi, tzv. temeljni zakon. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.
LOŠA REALIZACIJA PLANIRANIH OBVEZA, REZULTIRALA JE NEUSVAJANJEM ČITAVOG NIZA MJERA KOJE SU DOBRO KREIRANE I PRAVILNO IMPLEMENTIRANE MOGLE POZITIVNO UTJECATI NA KVALITETU ŽIVOTA GRAĐANA ŽZH. Iako su planirani, godišnjim programima rada, nisu kreirani i utvrđeni, recimo: Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva u ŽZH, Zakon o turizmu, Zakon o mladima, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Zakon o zaštiti i korištenju kulturne I povijesne baštine, Zakon o vatrogastvu, Zakon o građenju, Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o unutarnjim poslovima, itd.
NO, ZA 4 GODINE MANDATA, REALIZIRANE SU I NEKE ZNAČAJNE MJERE. Vlada je, u drugoj polovini aktuanog mandata uložila određen napor na iznalaženju mjera za zaustavljanje iseljavanja stanovnika ove županije, te za borbu protiv „bijele kuge“, koji su poprimili krajnje zabrinjavajuće razmjere. Polovinom 2016. Vlada i Skupština ŽZH su usvojile vrlo važan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji s djecom, kojim je poboljšan položaj žena-majki koje su u radnom odnosu, U veljači 2018., Vlada ŽZH je donijela Odluku o izmjenama i dopuni odluke o utvrđivanju osnovice i visine za naknade iz Zakona o socijalnoj skrbi, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji s djecom, kojom su povećana visina novčane pomoći za majke koje nisu u radnom odnosu.
U RADU VLADE ŽZH, I PORED POTENCIJALA KOJI JE IMALA (S OBZIROM NA MONOLITNOST I SNAGU SKUPŠTINSKE VEĆINE KOJA JE STAJALA IZA NJE), NISMO VIDJELI SKORO NIŠTA OD OČEKIVANIH REFORMSKIH ZAHVATA. REALIZACIJA OBVEZA IZ REFORMSKE AGENDE JE, RECIMO, PRILIČNO SKROMNA. ŽZH je svoj akcioni plan za realizaciju Reformske agende dobio tek u veljači 2017., sa gotovo godinu i po dana zakašnjenja za SBK i HNŽ/K.
U INSTITUCIJAMA VLASTI U ŽZH, NISKA J RAZINA RODNE OSJETLJIVOSTI. VLADA, NAIME, SVOJIM SASTAVOM, U KOMU SU TEK DVIJE ŽENE, KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH. Ovaj zakon jasno propisuje da je najmanji udio pripadnika jednog spola u sastavu Vlade 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom.
PRIBLIŽAVAJUĆI SE IZBORIMA. Osim pogodnosti, koje vladajućim strankama donosi apsolutna dominacija političkim životom Županije, postoji i poseban teret odgovornosti. U ŽZH, naime, ne postoji mogućnost relativiziranja svoje odgovornosti za loše rezultate, optuživanjem nekog drugog, što je uobičajeni manir u bh. politici, zbog čega se s približavanjem izbora i raspadaju koalicije,. U ŽZH se točno zna tko je zaslužan za pozitivne stvari koje se dogode, ali i tko je odgovoran za većinu negativnih stvari s kojim se suočavaju građani ove županije. Recimo za to što politička stabilnost nije iskorištena ni za pokušaj da se napravi neki ozbiljan pomak u rezultatima, potaknu reformski procesi i uradi nešto značajno za građane, u cilju rješavanja njihovih nagomilanih problema i poboljšanja kvalitete njihovog života. A što bi, u krajnjoj liniji, opravdalo stupanj povjerenja koji je, od strane tih građana, vladajućoj stranci dat na posljednjim izborima. I još više – koji bi opravdao ponovno davanje tog povjerenja na narednim izborima.

Category:

NVO AKTIVIZAM