VLADA HNK MJESECIMA USKRAĆUJE JAVNOST ZA DETALJNE INFORMACIJE O SVOM RADU

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA ukazuju na dijametralno suprotan odnos zakonodavne i izvršne vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu prema svojim građanima i civilnom društvu.

Dok Skupština HNK, ovih dana usvojenim programom svog rada za 2018. godinu, odnosno njegovim sadržajem i procedurom u kojoj je usvojen, pokazuje transparentnost, otvorenost i uvažavanje mišljenja civilnog društva, dotle Vlada pokazuje zabrinjavajuću tendenciju potpunog zatvaranja, netransparentnosti i nedemokratičnosti.

Skupština je, naime, u svoj program rada uključila čitav niz preporuka CCI-a, shvatajući da u našim analizama i kritičkim osvrtima na njen rad, ma koliko im oni ne bili baš prijatni, nema ništa zlonamjerno i tendenciozno, nego se radi o pokušaju da se objektivnim sagledavanjem rada vlasti, utiče na poboljšanje njenog kvaliteta, u interesu građana.

Vlada HNK, s druge strane, na analizu svog rada od strane CCI-a, i prateće kritičke osvrte, reaguje potpuno neprimjereno, u neskladu sa ozbiljnošću s kojom bi takva institucija i njeni predstavnici trebali da djeluju i u neskladu sa normama karakterističnim za razvijena demokratska društva, prije svega normama EU, kojoj, u ovoj zemlji, navodno konsenzualno, težimo.

S jedne strane, tu su neprimjerene kvalifikacije i uvrede koje se iznose u javnom prostoru. A sdruge strane, je mnogo ozbiljniji pokušaj sistemskog uvođenja cenzure, netransparentnog rada i nedemokratskog ponašanja.

Vlada je, naime, 29.1.2018. godine donijela odluku kojom se izvodi iz zapisnika sa sjednica Vlade HNK proglašavaju “materijalom za internu upotrebu”, koji će se dostavljati samo članovima Vlade i tijelima i organizacijama na koje se određeni dio zapisnika odnosi.Dakle, javnosti se onemogućava cjelovit uvid u rad Vlade, i taj uvid se pokušava svesti samo na ono što Vlada želi da kaže javnosti o svom radu. Što nije prvi pokušaj Vlade HNK da radi bez uvida javnosti ili sa smanjenim uvidom u taj rad. CCI je u više navrata ukazivao na činjenicu da Vlada HNK mjesecima uskraćuje javnost za detaljne informacije o svom radu ili da na telefonskim sjednicama donosi odluke koje su potpuno neprimjerene za takav oblik rada (pri čemu nijedna druga kantonalna vlada, osim Vlade HNK, ne održava telefonske sjednice u tako velikom obimu).

U posljednjem izvještaju smo konstatovali da se redovne sjednice Vlade HNK , vanredne i hitne nikako ne najavljuju, budžeti se usvajaju bez organizovanja široke javne rasprave, nema zvaničnih podataka o realizaciji Akcionog plana za Reformsku agendu, a informacije o primanjima članova Vlade nisu dostupne. Dodajmo i da je u Hercegovačko–neretvanskom kantonu, u prethodnom periodu, od strane vlade ovog kantona, zabilježeno kršenje i poslovnika i zakona. I umjesto da poradi na ispravljanju uočenih slabosti i poboljšanju svog rada, Vlada je odlučila da probleme na koje CCI ukazuje, u njenom radu, riješi tako što će potpuno prekinuti dotok informacija javnosti, odnosno uspostaviti punu kontrolu nad informacijama o radu Vlade koje izlaze u javnost.

Dodajmo i da je CCI o spornoj odluci Vlade (kojom nam se uskraćuje pristup zapisnicima sa sjednica) obavješten tek nakon što je, shvativši da je dosadašnja praksa dostavljanja zapisnika nakon njihovog usvajanja na Vladi, prekinuta, uputio zahtjev Vladi, za dostavu zapisnika, po Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Jer pomenuta odluka nije još uvijek objavljena u Službenim novinama, što je takođe indikativno, u kontekstu transparentnosti. CCI apeluje i na Vladu, ali i na Skupštinu (koja bi trebala da iskoristi svoj uticaj), da se ova sporna odluka Vlade povuče (odnosno poništi) i da se javnosti omogući puni uvid u rad Vlade HNK (dakle i uvid u zapisnike, sve usvojene akte).

Ako budemo prinuđeni, CCI će, u interesu javnosti, podnijeti tužbu protiv odgovornih, za prikrivanje informacija, no, nadamo se da do toga neće doći. Naprosto, čini nam se da je već previše stvari kojom se ova zemlja sramoti pred prijateljima iz međunarodne zajednice. I rado bi smo vidjeli odgovornost vlasti na djelu i njihovo izvršavanje svojih obaveza bez vanjskog pritiska (u smislu sudskih presuda ili upozorenja predstavnika međunarodne zajednice).

I konačno, u ovom kontekstu, podsjećamo da u demokratskim zemljama, kao što je Hrvatska, recimo, nikom ne pada na pamet da prikriva elementarne informacije o radu Vlade, nego se, naprotiv, sjednice Vlade direktno prenose, a svi materijali i detalji o radu su dostupni javnosti.

U BiH, međutim, postoje i oni koji još uvijek funkcionišu po totalitarnoj matrici “Ko nije s nama, taj je protiv nas”, i koji na objektivne analize i kritiku negativnih pojava unutar vlasti, reaguju uvredama, zabranama, natransparentnošću, cenzurom i pokušajima da se takve organizacije i pojedinci spriječe u svom radu, posvećenom interesima građana. Da nije potencijalno tragičan, čitav slučaj bio bi, naprosto, smiješan. Ali ne treba relativizirati i umanjivati moguće efekte nedemokratskog ponašanja vlasti.

 

Category:

VIJESTI