RAD VIJEĆA MINISTARA I PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH U PRVOJ POLOVINI 2017. – ZA POLA GODINE REALIZOVANO TEK 4% PLANIRANIH ZAKONA

Prvo polugodište 2017. godine obilježio je neformalni raspad vladajuće koalicije, koji se osim u javnim sukobima njenih čelnika (koji imaju sve odlike preuranjene žestoke predizborne kampanje) manifestovao i nefunkcionalnošću i lošim rezultatima vlasti na državnom nivou. Vijeće ministara, ni iz drugog pokušaja nije uspjelo da kroz Parlament „progura“ paket zakona oko Zakona o akcizama, što je bio preduslov za nastavak aranžmana sa MMF-om. Što je, s obzirom na ovisnost bh vlasti od kredita, možda i najbolja ilustracija nepostojanja i vladajuće većine i politike kompromisa u zemlji. Došlo je i do ponovnog zastoja u EU integracijskom procesu. Ambiciozno postavljeni rokovi za davanje odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije su se srušili, zbog uobičajenih opstrukcija ali i zbog nesposobnosti da se efikasno riješe neka banalna tehnička pitanja. U drugu polovinu godine ušlo se sa ponovnim sramoćenjem države na međunarodnoj sceni. BiH, zbog unutrašnjih sukoba, i istrajavanja na uskostranačkim interesima i projektima, jedina nije potpisala Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici na samitu zemalja zapadnog Balkana u Trstu, a ne uradi li to ni do kraja septembra, biće joj stopirani projekti od cca pola milijarde konvertibilnih maraka. A došlo je i do neusvajanja Izvještaja o radu Vijeća ministara za 2016. godinu, u PSBiH. Pri čemu je ponovo viđena situacija tako karakteristična za bh. politiku – da se vladajuće stranke istovremeno ponašaju i kao vlast i kao opozicija, odnosno da kritikuju i zahtjevaju smjenu vlade, u kojoj i same učestvuju i iz koje ne pokazuju namjeru da izađu.

 

VM BIH U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE IMALO JE NAJNIŽI INTENZITET RADA U AKTUELNOM MANDATU.

Održalo je svega 19 redovnih sjednica (što je ispod propisanog Poslovnikom) i 7 vanrednih.

 

 

U RADU VM U AKTUELNOM MANDATU PRIMJEĆUJEMO ODREĐENE, ALI NE DRAMATIČNE, OSCILACIJE.

Nakon pada (sa 778 na 708 razmotrenih mjera) u drugoj polovini 2016., kojim je zaustavljen kontinuirani rast produktivnosti Vijeća ministara, na polugodišnjem nivou, u ovom mandatu, u prvoj polovini 2017. produktivnost je ponovo porasla, i broj razmotrenih mjera se povećan na 750.

 

NAJVEĆI PROBLEM U RADU VIJEĆA MINISTARA U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, U REALIZACIJI JE NAJZNAČAJNIJIH MJERA I AKTIVNOSTI.

U posmatranom periodu, Vijeće ministara najviše se bavilo različitim izvještajima, informacijama i planovima i programima, na koje otpada 41% od svih razmotrenih mjera. Odluke, saglasnosti, zaključci i rješenja predstavljaju daljnjih 32%. 8,4% predstavljaju odgovori na poslanička pitanja i inicijative. No, zakona je u ukupnoj masi razmotrenih mjera svega 2%. A strategija 0,4%.

 

NAJDRAMATIČNIJA POSLJEDICA DISFUNKCIONALNOSTI VLASTI NA DRŽAVNOM NIVOU OGLEDA SE U NISKOJ REALIZACIJI ZAKONA.

Otkako je u 2. polovini 2015., na Vijeću ministara utvrđeno 26 zakona, realizacija je toliko pala, da je u narednih godinu i po dana utvrđeno tek isto toliko. U prvoj polovini 2017. ukupno je utvrđeno tek 8 zakona, ne računajući dvostruko usvajanja seta od 4 zakona, u kojima je i Zakon o akcizama, kao dio proceduralne igre kojoj je cilj bio da se oni proguraju po svaku cijenu, kroz Parlament.

 

PO TRENUTNOJ EFIKASNOSTI, VIJEĆU MINISTARA JE ZA REALIZACIJU ZAKONA IZ SAMO JEDNOG GODIŠNJEG PROGRAMA RADA POTREBAN ČITAV ČETVEROGODIŠNJI MANDAT.

Naime, od 42 zakona, Programom rada, planirana za realizaciju u 2017. godini, u prvih 6 mjeseci realizovano je tek 5. Dakle, u drugu polovinu godine se ušlo sa čak 37 nerealizovanih zakona.

 

MEĐU NEREALIZOVANIM ZAKONIMA JE I ZAKON O VANJSKIM POSLOVIMA.

Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regiji koja nema ovaj zakon, iako na potrebu njegovog usvajanja kontinuirano ukazuju i revizorski i monitoring izvještaji CCI-a.

 

ZBOG KONSTANTNOG OTPORA IZ RS ČITAV NIZ NEOPHODNIH STRATEGIJA VEĆ GODINAMA JE NEUSVOJEN, IAKO NJIHOVO NEUSVAJANJE IZAZIVA I MEĐUNARODNE SANKCIJE, UKLJUČUJUĆI I GUBITAK STOTINA MILIONA EURA IZ PREDPRISUPNIH FONDOVA EU.

Iako su u posljednje vrijeme značajno intenzivirane aktivnosti oko ispunjenja obaveza naše zemlje prema Energetskoj zajednici, BiH još uvijek nema Energetsku strategiju na državnom nivou, niti državni zakon o gasu, koje su trebale biti usvojene prvo do kraja 2014., a potom do kraja marta 2017. godine, i zbog najnovijih kršenja dogovora rizikuje ponovno uvođenje sankcija i obustavljanje već odobrene financijske podrške BiH od strane Energetske zajednice EU. Još uvijek nisu utvrđene ni Strategija razvoja BiH i Strategija socijalnog uključivanja, iako je od kreiranja posljednjih prošlo 7 godina i one su se odnosile na period do 2014. godine. Zbog nedostatka strategija ruralnog razvoja i poljoprivrede, zemlja je, u prethodnim godinama, već ostala bez značajnih sredstava iz IPA fondova, namijenjenih razvoju poljoprivrede, a ne promijeni li se odnos unutar države, izgubiće još više. Ipak…

 

U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, VM UTVRDILO JE 3 STRATEGIJE.

Među njima i Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH, koja je jedna od obaveza iz Akcionog plana za realizaciju Reformske agende. Podsjetimo da je broj utvrđenih strategija već u prve 2 godine aktuelnog mandata, bio veći od ukupnog četverogodišnjeg rezultata u prethodnom mandatu.

 

PROGRAMOM RADA VM DO KRAJA GODINE PLANIRANO JE UTVRĐIVANJE JOŠ 4 ZNAČAJNE STRATEGIJE, MEĐU KOJIMA POSEBNO ISTIČEMO STRATEGIJU ZAPOŠLJAVANJA, STRATEGIJU O SARADNJI SA ISELJENIŠTVOM I STRATEGIJU ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE U BIH.

Zanimljivost je da strategiju za borbu protiv diskriminacije trebaju donijeti institucije koje i same vrše diskriminaciju – Vijeće ministara BiH na polnoj osnovi, a Parlamentarna skupština BiH na nacionalnoj. Podsjetimo, naime, da Vijeće ministara BiH krši Zakon o ravnopravnosti polova, koji propisuje da je najmanja zastupljenost jednog pola u sastavu institucije 40%, a PS BiH i dalje krši presudu Međunarodnog suda za ljudska prava i u Domu naroda PSBiH još nema mjesta za pripadnike tzv. „Ostalih“.

 

VIJEĆE MINISTARA BIH PRVO JE KASNILO SA DONOŠENJEM STRATEGIJE ZA REFORMU SEKTORA PRAVDE U BIH, A ONDA JOŠ VIŠE SA DONOŠENJEM AKCIONOG PLANA ZA NJENU REALIZACIJU.

Strategija koja se odnosi na period 2014.-2018. utvrđena je 08.09.2015., a Akcioni plan tek 15.03.2017., dakle, cca 1,5 godinu prije isteka roka za implementaciju spomenute Strategije.

 

USPORENO JE PROVOĐENJE AKTIVNOSTI PLANIRANIH U AKCIONOM PLANU REFORMSKE AGENDE NA DRŽAVNOM NIVOU.

Od 34 generalne mjere u Akcionom planu, koje su u nadležnosti VM BiH, zaključno sa 14.03.2017. godine, usvojeno u potpunosti njih 18 ili 53%, s tim što se kontinuirano radi na još 7 mjera, čija realizacija je započeta u protekle dvije godine.

 

VIJEĆE MINISTARA NIEDAN OD KLJUČNIH DOKUMENATA ZA SVOJ RAD U 2017. GODINI NIJE USVOJILO NA VRIJEME.

Umjesto da bude utvrđen do kraja 2016. Program rada Vijeća ministara za 2017. utvrđen je u februaru 2017. A nacrt Budžeta za 2017. Vijeće ministra je, umjesto najkasnije do 15. oktobra, utvrdilo 3. novembra. 2016., čime je onemogućilo i Predsjedništvo BiH da blagovremeno ispuni svoju obvezu, u ovom kontekstu.

 

U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE (SREDINOM JUNA), VIJEĆE MINISTARA BIH USVOJILO JE SREDNJOROČNI PROGRAM RADA VIJEĆA MINISTARA ZA PERIOD 2018.-2020.

Time su osigurani preduslovi za kvalitetno upravljanje razvojem, u skladu sa nadležnostima Vijeća ministara BiH. Srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH predstavlja osnov za pripremu Dokumenta okvirnog budžeta i srednjoročnih planova rada institucija BiH. Samo je za puni smisao i pozitivne efekte ove mjere, nužno da VM počne svoje planirane obaveze izvršavati u zadovoljavajućem stepenu. Inače svi planovi ostaju tek mrtvo slovo na papiru.

 

TRANSPARENTNOST RADA VM BiH JE KONTINUIRANO NA ZADOVOLJAVAJUĆEM NIVOU.

Pozitivnu sliku narušava samo neprovođenje javne rasprave pri usvajanju budžeta i postojanje mogućnosti za tzv. ”diskreciono” trošenje budžetskog novca, iz tzv. tekuće rezerve, od strane predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, te za članove Predsjedništva BiH, što CCI ocjenjuje kao neprihvatljivu praksu, ocjenjujući da je nedopustivo da se budžetska sredstva troše bez jasnih i transparentnih kriterija, i da za svako trošenje budžetskog novca, odluku treba donositi institucija a ne pojedinac.

 

INTENZITET RADA PS BIH U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE ZADRŽAO JE NIZAK NIVO IZ PRETHODNOG, DRUGOG POLUGODIŠTA 2016, KADA JE DOŠLO DO ZNAČAJNOG PADA DOTADAŠNJEG INTENZITETA RADA.

Održano je 8 redovnih sjednica Predstavničkog i 5 Doma naroda, uz još jednu hitnu sjednicu Predstavničkog doma.

 

OPŠTA PRODUKTIVNOST NE POKAZUJE ZNAČAJNE OSCILACIJE.

U posmatranom periodu razmotreno je 217 mjera u Predstavničkom i 131 u Domu naroda. Što je manje-više u nivou prosjeka u dosadašnjem toku mandata. A i, sumarno, dosadašnji rezultat u aktuelnom mandatu, u nivou je produktivnosti pokazane u prve dvije i po godine prethodnog mandata.

 

KLJUČNI PROBLEM, NA KOME SE DRAMATIČNO OSJETI DISFUNKCIONALNOST VLASTI I NEPOSTOJANJE VLADAJUĆE VEĆINE, JE IZUZETNO NISKA REALIZACIJA ZAKONA.

Za prvih 6 mjeseci 2017. godine usvojeno je svega 2 zakona. 6 i po puta manje nego u prethodnom, drugom polugodištu 2016. I to su oba usvojena zakona tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata. Pri tome…

 

U POSMATRANOM PERIODU JE KULMINIRAO PROBLEM NEPOVOLJNOG ODNOSA USVOJENIH I ODBIJENIH ZAKONA, PO KOME JE PS BIH SPECIFIČNA U SVJETSKIM OKVIRIMA.

PS BiH je naime poznata po iznimno malom broju usvojenih, te identičnom, a ponekad i nešto većem broju odbijenih zakona. Ali rezultat u prvoj polovini 2017. godine je zaista porazan i svojevrsno iznenađenje čak i za PS BiH. Naime, u posmatranom periodu su usvojena 2 a odbijeno 7 zakona ili 3,5 puta više od broja usvojenih. Što ostvareni rezultat čini najlošijim u posljednjih 11 godina. Dodajmo da…

 

PROGRAMIMA RADA DOMOVA PS BIH PLANIRANO JE DA U OVOJ GODINI BUDE REALIZOVANO OKO 50 ZAKONA.

Što znači da je za pola godine realizovano – 4(!) % od plana. Odnosno, da bi ovim tempom za realizaciju zakonodavnog dijela programa rada za samo 1 godinu, trebalo više od 3 četverogodišnja mandata.

 

PS BIH, OVAKVIM SVOJIM ODNOSOM, DODATNO DEVALVIRA I INAČE SKROMNE REZULTATE VIJEĆA MINISTARA.

Za prvih 6 mjeseci 2017. godine, nije usvojen nijedan(!) od 8 zakona koje je VM utvrdilo u ovom periodu. A 4 su odbijena. Dva, u posmatranom periodu, usvojena zakona, su zakoni koje je Vijeće ministara utvrdilo još 2015. godine.

 

OBA DOMA PS BIH SU OZBILJNO KASNILA SA USVAJANJEM SVOJIH ORIJENTACIONIH PLANOVA RADA ZA 2017. GODINU.

Umjesto do kraja 2016. oba plana usvojena su u martu 2017. godine. S druge strane…

 

BUDŽET ZA 2017. USVOJEN JE NA VRIJEME.

Kašnjenje Vijeća ministara, koje je prouzročilo i kašnjenje Predsjedništva BiH u ispunjavanju svojih obaveza u propisanim rokovima, nije dovelo i do kašnjenja PS BiH – oba doma su Budžet usvojila do 15.12.2016.

 

UKUPNA PRIMANJA ČLANOVA OBA DOMA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH I DALJE SU U POTPUNOM NESRAZMJERU I SA SOCIO-EKONOMSKOM SITUACIJOM U ZEMLJI I SA REZULTATIMA RADA OVE INSTITUCIJE.

Ukupna primanja poslanika i delegata oba doma PSBiH, računajući da poslanički paušal primaju svi članovi PSBiH, nezavisno od njihovog radnopravnog statusa, uz naknadu za smještaj, odvojeni život, rad u ”ad-hoc” komisijama, prevoz na posao, te topli obrok, i dalje se kreću u rasponu od 4.800 do 6.500 KM. I među najvišim su u regionu. Inače…

 

OTPOČELE SU KONKRETNE AKTIVNOSTI UNUTAR PSBIH NA STVARANJU PRETPOSTAVKI ZA IZRADU ZAKONA O ISPITIVANJU PORIJEKLA IMOVINE FUNKCIONERA U INSTITUCIJAMA BIH.

Dom naroda PSBIH je na 28. sjednici održanoj, 04.05.2017. godine, usvojio Zaključak o formiranju Interresorne radne grupe za izradu ovog zakona a prijedlog ovog Zaključka već je uvršten u dnevni red 51. sjednice Predstavničkog doma, koja će se održati, 07.09.2017. godine. Ukoliko dođe do formiranja ove Interresorne radne grupe (a nadamo se da hoće), njen zadatak će biti da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zaključka, pripremi navedeni zakon, a ukoliko bude potrebe, i izmjene postojećih zakona na nivou Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije, te da konkretan prijedlog, putem ovlaštenih predlagača, uputi u parlamentarnu proceduru PSBiH.

JOŠ UVIJEK NIJE DONESEN ”PROGRAM INTEGRIRANJA BIH U EU“.

Nakon usvajanja ”mehanizma koordinacije” evropskih integracija BiH, ispunjena je ključna pretpostavka za konačno usvajanje ovog programa, koji predstavlja strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Evropskoj uniji, koji bi trebao dati pregled svih obaveza BiH, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo BiH u EU, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, kao i procjenu troškova realizacije tog programa.

 

I DALJE JE JEDNA OD NAJPOZITIVNIJIH STRANA RADA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH, VISOKA AKTIVNOST POSLANIKA U PREDLAGANJU ZAKONSKIH RJEŠANJA.

Od 36 zakona koji su se u prvoj polovini 2017. godine nalazili u parlamentarnoj proceduri, njih skoro polovina (17) su predloženi od strane poslanika i delegata PS BiH. No…

 

SVAKAKO NAJPOZITIVNIJI SEGMENAT RADA PARLAMENTA BIH JE NJEGOVA TRANSPARENTNOST, KOJA MOŽE POSLUŽITI KAO ODLIČAN PRIMJER SVIM DRUGIM INSTITUCIJAMA VLASTI UNUTAR BIH, PA I ŠIRE.

Posljednjih nekoliko godina, Parlamentarna skupština BiH je dostigla vrlo respektabilan nivo kada je transparentnost njenog rada u pitanju, koja je krajem prošle godine dodatno poboljšana,redizajniranjem zvanične web stranice ove institucije. S druge strane,…

 

SISTEMSKA DISKRIMINACIJA BH. GRAĐANA I KRŠENJE MEĐUNARODNIH ZAKONA, OD STRANE BH. INSTITUCIJA, SE NASTAVLJA.

Dom naroda PS BiH i dalje funkcioniše bez predstavnika „ostalih“ u svom sastavu, a ne postoji ni dogovor oko toga kako da se presuda Suda u Strazburu implementira u kontekstu izbora članova Predsjedništva. Naprotiv, priča je okrenuta u potpuno suprotnom pravcu od intencije presude. Umjesto o individualnim pravima, vodi se politički rat oko kolektivnih.

 

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA POZIVAJU NA POŠTOVANJE PRINCIPA PRAVNE DRŽAVE I VLADAVINE PRAVA.

Podsjećamo da živimo u zemlji u kojoj institucije vlasti ne poštuju zakone i Ustav ili odluke ustavnih sudova. Po podacima s kraja 2016. postojalo je 13 neizvršenih odluka Ustavnog suda BiH, od kojih 5 u vezi sa zahtjevima za ocjenu ustavnosti i osam iz apelacione nadležnosti Ustavnog suda. Neizvršene odluke Ustavnog suda donesene po osnovu zahtjeva za ocjenu ustavnosti odnose se na obaveze zakonodavnih tijela: Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (3), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (1) i Narodne skupštine/Vijeća naroda Republike Srpske (1).

 

A VIJEĆU MINISTARA I PS BIH, U VEZI NJIHOVOG DALJNJEG RADA, CCI PREPORUČUJE:

Treba pokušati doći do političkog kompromisa koji će omogućiti kreiranje parlamentarne većine, koja će moći da omogući normalan rad institucija i nastavak reformi i euro-atlanskih integracija. Sadašnje stanje, čija je najbolja ilustracija 4% realizacije godišnjeg plana za 6 mjeseci i 3 i po puta više oborenih nego usvojenih zakona, potpuno je neprihvatljivo. Kao što je neprihvatljivo da se aktuelna agonija produži sve do sljedećih izbora i da izgubimo još godinu, godinu i po života u čekanju i gledanju predizbornih ka

Category:

NVO AKTIVIZAM