MONITORING RADA VLADE I PARLAMENTA FBiH U PRVIH 9 MJESECI 2017. GODINE PORAZNE POSLJEDICE SUKOBA UNUTAR VLADAJUĆE KOALICIJE U FEDERACIJI BIH

Još jednom se potvrđuje ono na što smo u više navrata ukazivali – vlast pokazuje nedovoljan kapacitet da kreira funkcionalan sistem, obezbijedi političku stabilnost, kao osnovu ekonomskog napretka i da se bavi rješavanjem ozbiljnih problema građana i društva. Predizborna kampanja počela je neprimjereno rano i posljedice se već osjete.
NESTABILNOST VLADAJUĆE KOALICIJE U FBIH, NAJDRAMATIČNIJE JE, U PRVIH 9 MJESECI 2017., UTICALA NA RAD PARLAMENTA – NESLAGANJE, UNUTAR OBA DOMA PARLAMENTA, JE BILO GOTOVO PERMANENTNO, SAMO SU SE MIJENJALI AKTERI SUKOBA I KONKRETNI NAČINI NA KOJI SE ON MANIFESTOVAO. Sjednice oba doma su prekidane, odgađane, održavane u više nastavaka i trajale po 4-5 mjeseci, pravljene su višemjesečne pauzu u radu, održavane su a da nijedna mjera na njima nije usvojena, itd.
POZITIVAN MOMENAT, KOJI SE TIČE ODRŽANIH SJEDNICA U PRVIH 9 MJESECI 2017., JE ODRŽAVANJE 4 TEMATSKE SJEDNICE U PREDSTAVNIČKOM DOMU. Teme su bile izuzetno značajne: Problem zagađenosti vazduha, Problem iseljavanja stanovništva, Stanje i perspektive drvno-prerađivačke industrije i Stanje u poljoprivredi FBiH. Na žalost i na njima je došlo je do neslaganja stavova predstavnika stranaka vladajuće koalicije oko predloženih zaključaka. Što samo potvrđuje tezu da ovdašnje koalicije nisu programske, nego tzv. matematičke – stvorene tek za preuzimanje i podjelu vlasti. I da padaju na skoro svakom ozbiljnijem pitanju.
PROBLEMI U ODNOSIMA KOALICIONIH PARTNERA ODRAZILI SU SE I NA PRODUKTIVNOST U USVAJANJU ZAKONA. 22 u oba doma, u istom tekstu, usvojena zakona tek je 38% od ukupnog broja zakona koji su se, u prvih 9 mjeseci 2017., nalazili u parlamentarnoj proceduri. Još tri su usvojena u različitom tekstu u dva doma i u proceduri su usaglašavanja. A čak 11 zakona je odbijeno, u posmatranom periodu.
POSEBAN PROBLEM JE POVREMENO NEPRIHVATLJIVO DUGA PROCEDURA USVAJANJA ZAKONA. Od 22 zakona koji su finalizirani u prvih 9 mjeseci 2017. godine, za njih 7 procedura usvajanja je trajala preko godinu dana. Najduže za zakon o energetskoj efikasnosti, koji je usvojen čak 4 godine i 9 mjeseci od njegovog prvog pojavljivanja, odnosnu utvrđivanja na Vladi u nacrtu i slanja u parlamentarnu proceduru.
SLOŽENOST POLITIČKIH ODNOSA U FEDERACIJI I NESPOSOBNOST DA SE DOĐE DO STABILNE VLADAJUĆE KOALICIJE, KLJUČNI SU RAZLOG ŠTO SU REZULTATI NAJVIŠEG ZAKONODAVNOG TIJELA DRUGOG BH. ENTITETA, IAKO U SUŠTINI PRILIČNO LOŠI, IPAK BOLJI OD REZULTATA PARLAMENTA FBIH. Dok je u Parlamentu FBiH, u prvih 9 mjeseci 2017. godine, usvojeno 22 a odbijeno 11 zakona, u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojeno je 30 a odbijen svega 1 zakon. U istom periodu, NS RS usvojila je 7 strategija i jednu prihvatila u nacrtu, od 19 planiranih, a Parlament FBiH nije niti planirao niti usvojio nijednu. A pritom su sjednice NS RS trajale 100 sati duže od sjednica oba doma Parlamenta FBiH zajedno.
VELIČINA PROBLEMA NISKE REALIZACIJE ZAKONA PARLAMENTA FBIH, NAJVIDLJIVIJA JE PRI POGLEDU NA STEPEN REALIZACIJE ZAKONA PLANIRANIH PROGRAMOM RADA. Od 90 zakona koje je, prema Programu rada Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, potrebno usvojiti u 2017. g, u prvih 9 mjeseci ove godine, na nivou Parlamenta (dakle, u oba doma u istom tekstu), usvojen je tek svaki osmi – odnosno, tek 11!
OBA DOMA PARLAMENTA FBIH SVOJE PROGRAME RADA ZA 2017. G. DONIJELI SU SA OZBILJNIM ZAKAŠNJENJEM, POGOTOVO DOM NARODA. Predstavnički dom je, svoj program rada za ovu godinu, umjesto prije njenog početka, usvojio tek krajem četvrtog mjeseca – 25.4.2017. No, tek je usvajanje godišnjeg(!) program rada Doma naroda Parlamenta FBiH za 2017. godinu 21. septembra, tri mjeseca prije kraja godine na koju se odnosi, potpuni apsurd. Koji ukazuje na neozbiljnost, neodgovornost i krajnji formalizam u radu.
U VIŠE NAVRATA, POSLANICI I DELEGATI U PARLAMENTU FBIH UPOZORAVALI SU NA KRŠENJE POSLOVNIKA OD STRANE RUKOVODSTAVA DOMOVA, NESAZIVANJEM SJEDNICA U ODREĐENOM VREMENSKOM ROKU ILI NESTAVLJANJEM ODREĐENIH AKATA NA DNEVNI RED. Iz činjenice da brojni akti čekaju da razmatranje i odluku neprimjereno dugo, izveden je zaključak da bi sjednice u Parlamentu imalo smisla održavati sedmično. Poslovnici se krše i neusvajanjem zapisnika sa održane sjednice na početku prve naredne. U posmatranom periodu zabilježili smo i slučajeve gomilanja a onda usvajanja po 6 zapisnika istovremeno. S obzirom da su zapisnici nedostupni javnosti dok ne budu usvojeni, ovo je svojevrstan oblik netransparentnosti u radu Parlamenta.
PROBLEMI U ODNOSIMA STRANAKA VLADAJUĆE KOALICIJE U FBIH MANIFESTOVALI SU SE, IZMEĐU OSTALOG, U VIDU NEUSVAJANJA GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O RADU VLADE, NEPRIHVATANJA IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU BUDŽETA ZA 2016., OBARANJA ZAKONA KOJE VLADA UPUĆUJE U PARLAMENTARNU PROCEDURU ILI NJIHOVOG IGNORISANJA. No, interesantno, u trenutku kad je na dnevnom redu bilo izglasavanje nepovjerenja Vladi, na prijedlog opozicije, članice vladajuće koalicije obustavile su međusobna neprijateljstva, odnosno našla svaka svoj interes, u zadržavanju status quo-a, pa je Vlada (tada) „preživjela“. No, iako se očekivalo da će taj trenutak označiti bar kratkoročno smirivanje političkih strasti i konflikata unutar koalicije, ostalo je, bukvalno, samo na trenutku. A sukob se nastavio radikalizovati. Pa će sjednica na kojoj su sve stranke Vladajuće koalicije „zbile redove“ i pružile podršku Vladi, biti i posljednja održana redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, u, najmanje, naredna 4 mjeseca.
VLADA FBIH IMA NEŠTO SMANJEN INTENZITET RADA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU, UZ PODJEDNAKO VISOK STEPEN HITNIH, TELEFONSKIH SJEDNICA. Iako bi redovne sjednice trebala da održava jednom sedmično, u 7 od 38 sedmica, posmatranog devetomjesečnog perioda (dakle, 18%), nisu održane. S druge strane, Vlada i dalje održava veliki broj hitnih, telefonskih, sjednica – na njih otpada čak 41% od ukupno održanih sjednica. A jedan  od problema sa sve češćim posezanjem Vlade za telefonskim sjednicama je u tome što je karakter određenog broja mjera koje se usvajaju na takvim sjednicama, krajnje neprimjeren hitnom i telefonskom odlučivanju.
NEDOVOLJAN BROJ REDOVNIH SJEDNICA I NEDOVOLJNA EFIKASNOST, PROUZROČILI SU OZBILJAN PAD PRODUKTIVNOSTI, U POSMATRANOM PERIODU. U 8 od prvih 9 mjeseci 2017. godine razmotreno je manje mjera nego u adekvatnim mjesecima prethodne, 2016. godine. Ukupni rezultat u prvih 9 mjeseci 2016. je 42% veći od rezultata u prvih 9 mjeseci 2017.
KARAKTER MJERA REALIZOVANIH NA VLADI TOKOM PRVIH 9 MJESECI 2017. GODINE POKAZUJE NEDOVOLJNU FOKUSIRANOST NA VAŽNE MJERE I KLJUČNE PROBLEME GRAĐANA. Svega 2% u ukupnoj masi realizovanih mjera spada u one mjere kojima se sistemski, dugoročno, može popraviti kvalitet života građana.
RAZLIČITI PROBLEMI U FUNKCIONISANJU VLADAJUĆE KOALICIJE, REZULTIRAJU PORAZNOM PRAKSOM DA SE U PARLAMENTARNOJ PROCEDURI DODATNO UMANJUJE IONAKO SKROMAN BROJ ZNAČAJNIH MJERA KOJE UTVRĐUJE VLADA. Od 44 zakona utvrđenih na Vladi, u prvih 9 mjeseci 2017. usvojeno je tek 11, dva su na usaglašavanju, pet je oboreno, a čak 17 ih uopšte nije razmatrano ni u jednom domu Federalnog parlamenta, u posmatranom periodu. Kao ni 4 na Vladi utvrđene strategije, koje su upućene u Parlament FBiH, ali se ova institucija niti o jednoj nije izjašnjavala zaključno sa 30.09.2017. godine.
S DRUGE STRANE, IMA I MJERA OKO KOJIH U VLADI I VLADAJUĆOJ KOALICIJI, OČITO, NEMA PREVIŠE PROBLEMA I KOJE SE KOLOKVIJALNO PODVODE POD „PODJELU IZBORNOG PLIJENA“. Među saglasnostima, odlukama i rješenjima realizovanim u prvih 9 mjeseci 2017. godine, nalazi se i 83 koje su u vezi sa pitanjem razrješenja i imenovanja na rukovodnim i upravljačkim pozicijama u javnoj upravi i javnim preduzećima Federacije BiH. Dakle, čak i u trećoj godini mandata vlast se i dalje u nezanemarivom obimu bavi kadrovskim pitanjima.
NA POLJU REFORME ZAKONODAVSTVA U OBLASTI IMENOVANJA I ZAPOŠLJAVANJA U JAVNOM SEKTORU FEDERACIJE BIH I DALJE BILJEŽIMO MNOGO OPSTRUKCIJE I KAŠNJENJA.  Skoro godinu dana je prošlo od kada je Federalni zakon o državnim službenicima proglašen neustavnim, a ni prednacrt novog zakona se tokom prvih 9 mjeseci 2017. godine nije našao na sjednicama Vlade. Pri tome je Vlada utvrdila kvalitetne i nove mjere kroz „Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH“, ali je finalizacija istog zakočena u Parlamentu, s obzirom da se od početka juna čeka na usaglašavanje teksta istoga. Dodatak pomenutom je i zaključak Vlade iz marta mjeseca kojim se nalagala izrada radnih tekstova reformskih „Zakona o javnim službenicima u FBiH“, „Zakona o sistemu javne uprave u FBiH“, te „Uredbe o smjernicama za vođenje kadrovske politike u FBiH“, do 30.06.2017, ali ni do kraja septembra ti akti nisu razmatrani na Vladi.

NI AKCIONI PLAN VLADE FBIH ZA BORBU PROTIV SIVE EKONOMIJE, IAKO JE NAJAVLJEN, NIJE USVOJEN U POSMATRANOM PERIODU. Iako je trebao biti završen početkom maja i iz institucija tvrde da kontinuirano rade na njemu, ovaj važni dokument se još nije pojavio na sjednicama Vlade.
U POSLJEDNJI KVARTAL 2019. GODINE FEDERALNA VLADA JE UŠLA SA 56% NEREALIZOVANOG PROGRAMA RADA. Dodatno zabrinjava što je realizacija najznačajnijih mjera – strategija, zakona i podzakonskih akata – još lošija. Utvrđeno je tek 4 od 10 planiranih strategija i tek 24 od 95 planirana zakona. Dakle, za utrošenih tri četvrtine vremena u 2017. godini realizovana je tek jedna četvrtina planiranih zakona. Pri tome, od 71 nerealizovanog zakona iz Programa rada za 2017. godinu, njih 45 su temeljni.
I PRILIKOM USVAJANJA BUDŽETA ZA 2017, I U PRVIM KORACIMA USVAJANJA BUDŽETA ZA 2018, VLADA FBIH PREKRŠILA JE ZAKON O BUDŽETIMA U FBIH. Ipak, pozitivna je promjena da je Budžet za 2018. godinu za razliku od ovogodišnjeg, usvojen u redovnoj proceduri i da se ima dovoljno vremena za organizovanje javnih rasprava.
VLADA I DALJE KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Žene su, u aktuelnoj Vladi FBiH, na čelu tek 4 od 17 ministarstava, što je u neskladu sa Zakonom, koji pod ravnopravnom zastupljenošću precizno definiše stanje u kome nijedan pol nije u određenoj instituciji zastupljen u procentu manjem od 40%, pri čemu se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.
KRŠENJE USTAVA ILI PRAVA NA LOKALNU SAMOUPRAVU (ČIJU ZAŠTITU OSIGURAVA USTAVNI SUD FEDERACIJE BIH), RAZLIČITIM ODLUKAMA KOJE DONOSE INSTITUCIJE VLASTI U FBIH,  A POTOM USPORENA IMPLEMENTACIJA PRESUDA USTAVNIH SUDOVA, KOJIM SE NALAŽE OTKLANJANJE NEUSTAVNOG DJELOVANJA, JE PROBLEM KOJI SVE VIŠE PRITISKA VLADU I PARLAMENT FBIH. Čitav je niz važnih zakona koji se moraju izmijeniti ili donijeti potpuno novi, kako bi se implementirale presude ustavnih sudova FBiH i BiH. Mnogi od njih godinama čekaju na realizaciju, a stižu stalno nove presude.
Po „Informaciji o stanju izvršenja odluka ustavnog suda BiH i Ustavnog suda FBiH“ koju je Federalna Vlada usvojila 13.07.2017., 6 je zakona čije su odredbe procjenjene neustavnim u mandatu aktuelne Vlade Federacije, i niti jedan od njih još uvijek nije korigovan. Pored ovih 6 zakona postoji i 6 dodatnih za koje je Ustavni sud FBiH presudio da se njima povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu – takođe u mandatu aktuelne Vlade.
GENERALNO, KADA SU U PITANJU IZVRŠENJA ODLUKA USTAVNIH SUDOVA, A IZ KOJIH PROIZILAZI IZMJENA ZAKONODAVSTVA U ODREĐENOJ OBLASTI, PROCEDURE PRIPREME ZAKONA UNUTAR RESORA VLADE FBIH, A POTOM I RAZMATRANJA I USVAJANJA U PARLAMENTU FBIH, PREDUGO TRAJU. Ovakva situacija ukazala je na nužnost donošenja jasnih pravila i procedura za postupanje po odlukama. Sa tim u vezi Vlada FBiH je na 102. sjednici održanoj 11.05.2017. utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt Zakona o provođenju odluka sudova, kojim se uređuje postupak provođenja odluka ustavnih sudova, s ciljem njihovog bržeg i efikasnijeg izvršenja kroz koji bi se jasno mogla utvrditi i dokumentovati odgovornost odgovornih lica za neizvršenje odluka. Predmetni zakon, međutim, još uvijek nije razmatran u Parlamentu FBiH.
CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA APELUJU I PREPORUČUJU:
Pozivamo političke aktere u Federaciji da, vodeći računa o interesima građana, ne dozvole blokadu rada institucija vlasti i gubitak još jedne godine naših života, usljed preranog početka predizborne kampanje.
Vladu pozivamo da donosi stvarne reformske zakone (a ne, kao što se u par navrata desilo, da zloupotrebljava Reformsku agendu, i pod njenom egidom još više širi, ionako neprihvatljivo veliki, uticaj stranaka na sve pore društva), a parlamentarce da o zakonima i strategijama, o kojim donose odluke, sude prema njihovom sadržaju i interesu društva, a ne prema uskostranačkim interesima i predizbornim kalkulacijama.
Od konkretnih stvari, ističemo potrebu da Vlada i oba doma Parlamenta na vrijeme (dakle, do kraja 2017.) usvoje programe svog rada i Budžet za 2018.
Nova strategija zapošljavanja treba da bude dio programa rada Vlade za 2018. godinu.
Preporučujemo da se u cilju povećanja efikasnosti u realizaciji zakona, preuzmu dobre prakse nekih drugih institucija, u zemlji i susjedstvu, i da se ograniči vrijeme trajanja procedure usvajanja zakona.
Upozoravamo i na obavezu poštovanja i provođenja zakona i Ustava. I na neprihvatljivost kršenja istih od strane institucija vlasti. I na potrebu uspostavljanja mehanizma individualne odgovornosti u ovom kontekstu.
I konačno, CCI želi iskoristiti priliku da još jednom ukaže na neprihvatljivost stanja da Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost raspisivanja vanrednih izbora. Unošenje ove mogućnost u Izborni zakon, smatramo prioritetom.

Category:

NVO AKTIVIZAM